Biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju

Osnovna funkcija sistema za varenje jeste obezbeđivanje telu potrebnih količina hrane i vode. Šta se dešava u toj priči? Početak varenja hrane kreće još u ustima preko pljuvačke a prvi ozbiljniji čin varenja odigrava se u želucu. Želudac stalno meša hranu i vari je uz pomoć svojih sokova (HCL kiseline i enzimi). Nakon nekoliko sati varenja hrana odlazi u creva gde se nastavlja proces varenja uz pomoć sokova creva, pankreasa i jetre. Gibanjem creva tj. peristaltikom hrana se potiskuje u debelo crevo. Kroz creva hrana odlazi u krvotok i transportuje se do svih delova tela. Sistem funkcioniše kao savršeni švajrcarski sat. Ali ako ovaj sat zastane šta je to što nam može pomoći da otklonimo kvar? U tom delu biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju…

 

Biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju i prepreka bolestima

 

BILJNA VLAKNA OZBILJNA SU PODRŠKA NAŠEM ZDRAVLJU

 

Biljna vlakna pronalazimo u biljnim namirnicama. Ona ne podležu procesu varenja a u debelom crevu dolazi do njihove delimične razgradnje pod uticajem bakterija. Za razliku od proteina, masti i ugljenih hidrata koje telo razgrađuje i apsorbuje, biljna vlakna se ne vare i ona maltene netaknuta prolaze kroz naš želudac, tanko i debelo crevo, pa se stiče pogrešan utisak da ona nemaju nikakav uticaj na naše zdravlje. Sastoje se od ugljenih hidrata (polisaharida), pektina, lignina, celuloze, biljne smole i gume a bogata su vitaminima i mineralima.

 

Biljna vlakna delimo u dve grupe: rastvorljiva i nerastvorljiva.

  • Rastvorljiva vlakna pomažu kod regulacije dijabetesa, holesterola i gojaznosti. Rastvorljiva vlakna se razlažu u debelom crevu pod dejstvom bakterija i prelaze u gel.  75% njihove mase čini voda a 25% otpada na suvu materiju.  Ova vlakna usporavaju metabolizam glukoze i time pomažu kod dijabetesa a vezujući se za žučne kiseline i holesterolne soli pomažu izbacivanje holesterola iz organizma. Ona također pomažu izbacivanje i ostalih otrova iz organizma. Izvori ovih vlakana su: sočivo, ječam, ovas, jabuke, pomorandže, laneno seme, jagode, kruške, orašasti plodovi, pasulj, krastavci, šargarepa, borovnice, celer ….
  • Nerastvorljiva vlakna pomažu kod intestinalnih, digestivnih poremećaja. Ona podstiču kretanje hrane kroz naš sistem za varenje i korisna su svima koji imaju problem sa zatvorom i hemoroidima . Integralno brašno, mekinje, povrće i orašasti plodovi dobar su izvor ovih vlakana. Bakterije iz creva ne mogu ih rastvoriti pa imaju laksativni efekat. Masa stolice se uvećava jer vlakna bubre u vodi, stolica je mekša i time se ubrzava njen prolazak. Ova vlakna pomažu pražnjenje creva poput laksativa. Veoma je bitno da uh unosite ishranom ali postepeno i u normalnim količinama jer u suprotnom može doći do nadutosti stomaka i pojave gasova, ubrzane peristaltike i dijareje. Ukoliko praktikujete pojačanu biljnu ishranu sigurno ste se već susretali sa ovakvim problemima. Ovde je veoma bitno pojačati unos vode kako ne bi došlo do pojačane iritacije creva. Izvori: zdrave žitarice sa celim zrnom, semenke, pšenične mekinje, tikvice, orašasti plodovi, smeđi pirinač, luk, paradajz, celer, brokula, zeleno vlaknasto povrće, mahunarke, grožđe, kupus, kukuruzne mekinje, korensto povrće…

 

Biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju i prepreka bolestima

Beta glukani

Beta glukani su šećeri koji se nalaze u ćelijskim zidovima bakterija, gljivica, kvasca, algi te biljkama poput zobi i ječma u obliku celuloze. Ovo su posebna vrsta vlakana i istraživanjem je dokazano da beta glukani pomažu i podstiču imuni sistem kako bi brže reagovao i odstranio patogene kojima smo svakodnevno izloženi a rano otkrivanje patogenih uzročnika moguće je uz pomoć patogene molekularne mreže molekula koji su karakteristični za spektar mikrooganizma. Neutrofili su imunonološke ćelije čija je funkcija prepoznavanje i uništavanje ćelija raka. Kako su oni prvi vojnici protiv raka, beta glukani im pomažu kod identifikacije neprijatelja. Svet je u stalnoj potrazi za novim načinima lečenja raka a jedan od njih je baš taj – lečenje monoklonskim antitelima. Monoklonska antitela su danas jako bitna u lečenju kancera. Kod nekih vrsta tumora, kao što je tumor dojke i rak jetre, došlo je do značajnog napretka lečenja korišćenjem kombinovanih monoklonalnih antitela iz beta-glukana. Pre svega se koristi beta-glukan koji se dobija iz pekarskog kvasca. Ovaj beta-glukan sa 1,3/1,6-beta glikozoidnom vezom pokazao se kao izuzetno jak spoj koji poseduje imunomodulatorno dejstvo koje odgovara imunitetu domaćina i kada se kombinuje sa monoklonalnim antitelima onda doprinosi njihovoj delotvornosti.

Biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju i prepreka bolestima

 

Dobar efekat pokazao se je kod lečenja debelog creva, pluća i raka dojke kao i kod ojačavanja organizma kod leukemije. Kod pacijenata koji boluju od karcinoma prostate beta-glukan je doveo do zaustavljanja karcinoma. Ovaj efekat dobijen je uz sadejstvo povećanog unosa vitamina C. Beta glukani korisni su i kod virusnih infekcija, dijabetesa, alergija, tumorskih oboljenja, bakterijskih upala (ešerihija), olakšavaju tegobe kod hemoterapije i zračenja, pomažu kod autoimunih bolesti (ulcerozni kolitis, lupus, artritis…). Beta glukani korisni su i kod stanja hroničnog umora, jakog fizičkog ili emocionalnog stresa. Tretman beta glukanom može poprilično smanjiti nivo holesterola već nakon nekoliko nedelja.  Ista priča važi i za alergiju ambrozije. A što se tiče tumorskih bolesti efekti su vidljivi tek nakon godinu dana.

Biljna vlakna:

  • Celuloza (polisaharid) osnovni je sastojak zidova biljnih ćelija i nerastvorljiva je u vodi. Ima je u boraniji, pasulju, prokelju, kupusu, mladom grašku, integralnom brašnu, paprici, jabuci, šargarepi…
  • Hemiceluloza takođe prisutna u ćelijskom zidu biljaka i semenki i delimično je rastvorljiva u vodi pri čemu stvara gel. Ima je u integralnim žitaricama, mekinjama, prokelju, repi, slačici. Kao i celuloza hemiceluloza upija vodu bubreći stvarajući veću fekalnu masu i istovremeno skraćuju vreme njenog zadržavanja u organizmu.
  • Lignin su vlakna drvenstog tipa a biljkama daju čvrstinu ili formiraju ovojnicu semena. Ne rastvara se u vodi, kiselini ili bazi a možete ih pronaći u cerealijama, mekinjama, jagodama, kruškama, rotkvicama, paradajzu, zrelom povrću… Vezuju se za žučne kiseline čime sprečavaju apsorciju holesterola.
  • Pektin, takođe iz zida ćelija, rastvorljiv je u toploj vodi. Ima ga u agrumima, jabukama, ribizli, jagodi, malini, kupini, šargarepi, karfiolu, kupusu, boraniji… Pektin formira gel koji prekriva sluzokožu creva i sprečava apsorciju šećera nakon obroka – što pogoduje dijabetičarima. Vezuje žučne kiseline u digestivnom traktu pri čemu smanjuje apsorciju holesterola (naročito LDL tipa). Poboljšava konzistenciju stolice i pomaže detoksikaciju teških metala u organizmu.
  • Biljne smole i gume su polisaharidi rastvorljivi u vodi koje pronalazimo u biljnim namirnicama koje su bogate smolama i gumama kao što to su ovas, pasulj, geršla.. One se ponašaju slično kao pektini.

Koliko vam je vlakana potrebno?

 

Količina vlakana koja se preporučuje u ishrani iznosi oko 25 gr. dnevno za žene i oko 30 gr. za muškarce . Jedostavnim čitanjem sastava upakovanih namirnica moguće je odrediti gramažu vlakana po obroku.

Tabela – Sadržaj biljnih vlakana u porcijama nekih namirnica

NAMIRNICA KOLIČINA B.VLAKNA (gr.)
Beli hleb 1 kriška 0,76
Crni hleb 1 kriška 2,38
Mekinje ½ šolje 8,04
Kukuruz. pahu. ½ šolje 1,37
Kokice 1 šolja 0,90
Pirinač ½ šolje 0,67
Ovsene mekinje ½ šolje 4,90
Belo brašno ½ šolje 1,97
Crno brašno ½ šolje 5,73
Musli porcija 2,60
Pasulj ½ šolje 9,44
Grašak ½ šolje 6,65
Sočivo ½ šolje 3,70
Semenke mala porcija 3,80

 

 

Tabela – Količina namirnica koja obezbeđuje 10g biljnih vlakana

NAMIRNICE KOLIČINA gr. PORCIJA
Suve smokve 54 0,3 šolje
Suve kajsije 42 1 šolja
Pomorandže 415 3 komada
Jabuka 500 3 – 4 kom.
Banane 625 3 kom.
Breskva 625 6 kom
Grašak 83 1 šolja
Kuvano sočivo 270 2 šolje
Šargarepe 310 3 kom.
Kelj 358 1 glavica veća
Krompir pečen u ljusci 400 2-3 srednje veličine
Bareni mladi krompir 500 7 kom.
Kupus salata 400 1 veća porcija
Kupus 466 ½ glavice
Karfiol 475 1 srednja glavica

Biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju i prepreka bolestima

 

Antioksidans komentar:

 

Dakle, ukoliko postoje problemi sa srčanim udarom, šlogom ili dijabetesom tipa 2 vlakna mogu poprilično pomoći u rešavanju problema. Mada se ishrana bogata vlaknima mahom preporučuje kod digestivnih problema kao što su konstipacija, dijareja i hemoroidi ona sve češće nalazi primenu i kod mnogo težih bolesti kao što su one tumorske. Pored svih ovih korisnih dejstva vlakana ipak nemojte pretrivati jer možete oštetiti zidove creva. Fitinska kiselina ove vrste hrane može poprilično umanjiti apsorciju kalcijuma i gvožđa u telu i time povećati kiselost dok bogatstvo fosfora može pak podstaći formiranje bubrežnih kamenaca. Vlakna je poželjno unositi u prirodnoj varijanti jer mnoge osobe sa sindromom iritabilnih creva imaće problema sa suplementima vlakana.

 

Pogledajte video zapise na temu Pozitiva

 

Biljna vlakna ozbiljna su podrška našem zdravlju i prepreka bolestima

Comments are closed.