Biznis ili zdravlje – profit je primarni motiv, zdravlje je nebitno

Uspešan biznis ima precizna pravila i nije podložan emocijama. A da bi bio što uspešniji on će često puta prelaziti preko ljudskih života, bez oklevanja, jer ono što je u interesu biznisa ne mora uvek biti u interesu našeg zdravlja a taj isti biznis potrudiće se da nas ubedi kako sve što on radi – radi “u našem interesu” ili već poznato ono “za dobrobit ljudskog društva”. Poznate su vam poruke tipa “samo za vas…”, “zato što vas volimo..”, “vaše zdravlje je za nas najpreče… itd…itd…”. Ipak ne zaboravite, kada je u pitanju biznis ili zdravlje nemojte se zavaravati – profit je uvek primarni motiv, zdravlje je nebitno…

BIZNIS ILI ZDRAVLJE – PROFIT JE PRIMARNI MOTIV, ZDRAVLJE JE NEBITNO

 

Kada se ljudi susretnu sa kritikom svog jelovnika obično sa nevericom gledaju na celu priču. Pitanje koje se odmah nameće je “kada bi priča o nezdravoj hrani bila tačna sigurno bi se zvanično preduzelo nešto kako bi se sačuvalo zdravlje naroda”. Celog života smo učili da su meso, mleko, jaja i slična hrana zdravi i neophodni za našu ishranu, kako sad odjednom ta hrana postaje opasna za nas?. Učili su nas da “proteini i aminokiseline iz mesa, kalcijum iz mleka su visokovredni sastojci u ishrani koje je nemoguće pronaći u biljnoj hrani” (ovo je verovatno učenje koje dolazi od prehrambene industrije). Učili su nas da  “većina bolesti je uslovljena genetikom, bez obzira šta jedemo” (ovo verovatno od prehrambene i farmaceutske industrije u duetu). Ovakvim izjavama se uglavnom pokušava izbeći uloga ishrane u narušavanju zdravlja a sva krivica se pokušava prebaciti na gene i neke druge spoljne faktore. Da bi smo bolje razumeli priču morali bi smo da sagledamo izvor i put informacija o ishrani.

Čovečanstvo, probudi se!

 

Onaj koji ima ekonomsku vlast taj ima i političku ali i kontrolu nad informacijama. Prehrambena i farmaceutska industrija imaju enormni kapital u svojim rukama pa samim tim i jak uticaj. Zarada pojedinih velikana prehrambene industrije kreće se i po nekoliko desetina milijardi dolara godišnje. Preko bilion dolara godišnje se potroši na hranu i lekove. U slučaju masovnijeg informisanja stanovništva o ishrani gubici ove industrije bili bi ogromni tako da je njena egzistencija praktično uslovljena manjkom informacija, u ovom slučaju o ishrani i lečenju. I zato ne treba da vas čudi činjenica da će preduzeti sve kako bi zaštitili svoj interes i interese svojih akcionara. Inače trenutno dve najače grane industrije u svetu su prehrambena i farmaceutska. U ekonomskom delu funkcioniše sinergija ove dve industrije koje se međusobno dopunjuju i ispomažu a vešto im se priključuje i kozmetički prijatelj.

Biznis ili zdravlje – profit je primarni motiv, zdravlje je nebitno

 

Odmah nakon što su životinske masnoće dovedene u vezu sa srčanim bolestima usledila je reakcija zdravstvenog dela i kao tobože akcija preventivnog delovanja na kardio bolesti. Srčane bolesti su ubica broj jedan u mnogim državama pa i kod nas i stoga je logično da narod ima strah od ovih bolesti i da će pokušati da (donekle) deluje preventivno. Logična reakcija zdravstva bila bi da ukaže na konkretne uzroke ovog problema. Odgovor bi trebao biti precizan i jasan, mora se insistirati na rešenju i ozbiljno akcentirati ishrana. Problem je samo u tome što bolnice rastu i cvetaju samo onda kada bolesti napreduju pa “zdrav” narod nije dobro rešenje za biznis. Sa druge strane odgovor bi mogao da utiče na poslovanje i gubitke sestrinske prehrambene industrije koja je na neki način i direktni generator posla medicini, uzrok jačanja i uopšte postojanja medicine kao takve. Ali bez obzira na sve, odgovor se ne može izbeći. Kako sada saopštiti istinu a ne izgubiti ništa od ekonomije? Jednostavno – ukažite na ishranu i životne navike formalno, neka bude izrečeno ali ne insistirajte na ubeđivanju i davanju prevelikog značaja toj temi. Da ne bude ono “nije rečeno”. Time ćete zadržati i mušterije i pacijente.

Tako ćete kod pomenutih i omraženih srčanih bolesti dobiti onaj savet “živite zdravo, bavite se sportom, izbegavajte masnoće, jedite više biljnih masti…” pa će životinjske masnoće doći na crnu listu kao izuzetno opasne a prednost će dobiti biljne masti. Jedna od njih biće i hidrogenizovana biljna mast, u narodu poznatija kao margarin. Margarin je u početku nuđen kao dobro rešenje da će tobože zaštititi vaše krvne sudove od omraženog holesterola!? A šta je u stvari margarin? Margarin spada u trans masti ili hidrogenizovana biljna ulja i sa stanovišta ishrane nije hrana već maltene plastika koju ćete vi jesti svakog dana u skoro svim industrijskim proizvodnima gde će u deklaraciji biti navedena pod raznim imenima a najčešće kao “biiljna (ili hidrogenizovana) mast”. Još ako se u pomenuti margarin ubace i omega 3 masti onda priči nikad kraja. Istina je ipak malo drugačija. U Americi je krajem 20. veka nakon prelaska sa putera na margarin smanjen broj kardio bolesti ali je zato na drugoj strani uvećan broj tumorskih bolesti. Ovu informaciju nećete dobiti od proizvođača ali istina je da ćete upotrebom transmasti uvećati svoje šanse da zapatite neku od hroničnih bolesti.

Evo nekoliko linkova o toj temi (NCBI)

Pošto se margarin proizvodi hidrogenizacijom (uz pomoć vodonika), pomenute masnoće možete trenirati kao plastiku ili malin za cipele. U čemu je njena prednost? Svinjska mast ima osobinu da može lako da se užegne. Šta izaziva užegnuće? Bakterije koje napadaju mast koja je njihova hrana. Sa druge strane margarin ne može da se užegne. Njega bakterije ne napadaju jer u njemu ne prepoznaju hranu. One koriste prost sistem logike “ono što se jede – mora da ima funkciju hrane”. Bakterije su imune na propagandu proizvođača ali čovek nije. Margarin je sada spomenut kao primer kako funkcioniše savetovanje u zdravstveno nutritivnom delu, kako savetovati a zadržati tržište, možda čak i uvećati.

Čovekov jelovnik formira se pod uticajem reklama jakih industrija. Pošto sebe zatruje lošom hranom normalno je da će uslediti bolesti. I ne samo bolesti u smislu disfunkcija organa već i estetskih promena u smislu starenja i izgleda. Pošto ste zatrovani i bolesni vi ćete postati savršena kanta za farmaceutski otpad. U takvom stanju biće neiminovno da zatražite medicinsku pomoć – što i jeste opravdano. Ono što neće biti dobro u toj priči jeste to što će krivac za vaše probleme ostati u senci i trajno održavati vašu potrebu za lečenjem – što nije loše za budžete kompanija ali je loše za vas. Doduše, većinu tih troškova snosiće zdravstveni fondovi – što je svejedno onome koji taj novac prima. A puno puta bićete preusmeravani i na privatno lečenje tako da ni vaš džep neće ostati nedodirljiv. Biznis cveta, svi trljaju ruke, svi osim vas koji se zlopatite svojim zdravljem i izgledom.

Ovde nemojte odmah generalizovati stvari. Ne smete na svoju ruku odbaciti sve lekove jer vaše stanje trenutno to ne dozvoljava. Ono o čemu pričamo jeste težnja da svoj život dovedete do tačke da vam ti lekovi ne budu potrebni a do tada moraćete posećivati svog lekara. Vi ne možete ignorisati problem i odbijati medicinsku pomoć a da sa druge strane ne preduzimate ništa ta takav potez opravdate. Sve dok se budete držali istih navika medicinska pomoć će vam biti realno potrebna.

 

Antioksidans komentar:

 

Kao što već jednom rekosmo, interesi sistema ne moraju se obavezno podudarati sa vašim.  U poslednje vreme komercijala je postala osnovno merilo i primarni motiv društva. Pojedinci još uvek funkcionišu pod moralnim načelima humanosti ali sistem ima svoje prioritete i takvim pojedincima neće ostaviti prostor za delovanje. Na vama je da sve interese nepristrasno sagledate i donesete pravilnu odluku.

Ta odluka neće ići u pravcu da odbijate medicinsku pomoć ili pak da izbegavate alternativu već da stvari postavite na svoje mesto. Neka medicina odradi svoj posao a alternativa svoj. Medicinskom intervencijom vi ćete dobiti na vremenu a onda ćete to vreme iskoristiti tako što ćete promeniti svoje životne navike. I nemojte da drugi donose sve odluke umesto vas. Imajte i svoje mišljenje.

 

Pogledajte video zapise na temu Pandora

 

 

Budućnost hrane

Koje zdravlje (What he health)

Menjamo svijet: mesna industrija

Super veliki ja (Super Size Me)

Biznis ili zdravlje – profit je primarni motiv, zdravlje je nebitno

Comments are closed.